Te haakakai o TE HENUA ENANA

22 T ī tahi tau haavivinitina Oatea Kaneatia t ē nei pona teào me te “o” tapiitia me “atea”. Haahanatia te o no te vavao te ènata : o Kahu, o Teiki, o Atea… Mea â i t ē nei tau â, ua hani te ènata ia peàu Oatea. Te tea, e mea maì- tia, tavaìè, puàha. Te haavivinitina o atea : ua tihe te â !, ua m ā àma ! Atanua I òto o t ē nei pona teào e vai nei te anu, o ī a hoì e àni kohu. O ī nei te hakatu o te àni ia tiòhitia. Nuku Hiva E nuku, e taha i hiva, i te kaokao. To ī a haavivi- nitina, te âpapatina o te tau oka, mei t ī tahi k ē k ē o te faè tihe io t ī tahi k ē k ē (nuku i hiva). T ī tahi haavivinitina, te nuku e p ū p ū ènata ; te hiva, te tau ènata keîkeî, e toa. O âtou te tau tiaì pii o te hakaìki. Hatuiva a koè â Fatuiva Hatuiva ia peàutia vaana te tau fenua i àò, a koè â Fatuiva vaana te tau fenua i ùna, e fatutina t ē nei i te àu poà e iva kot ū no te tifa (t ī maù) i te faè. Fatuiva a koè â Fatu Hiva, mea hei na pona teào e ùa. Hiva e pona teào k ā kiut ē nei no te n ū mera neuf (9) ma he èo farani. T ī tahi haavivinitina o Fatu Hiva, te fatutina te àu poà i ùna o te hiva o te faè. Tahuata Ia tiòhitia te àni, me he mea ua tahutia te ata. Mohotani Te moho e manu t ē nei aê ī a e ona, e p ū p ū ni nei i to he maateit ā . Ua Huka Ua keî Oatea i t ī tahi ùa no te titii atu te tau kaù- kaù (huka) i òto. Eiao Ua ao, ua m ā àma. Aka E aha te haavivinitina o te aka i òto te haanau- nau a Oatea ? Ua haaìòtia te ati ènata me he tumu âkau te hakatu. I àò koa te tau tupuna, mei io âtou mai te îî. No èià i òto o te pohoètina o te ènata e avai anatu to ī a humutina me te tau tupuna, me te tau etua.

RkJQdWJsaXNoZXIy NzgwOTcw