Manuel REO TAHITI 6e

69 ono ’ahuru ma iva TE HÄMANIRA’A PÄUMA MÄRAMARAMARA’A I TE PARAU ’A fa’aro’o mai Te ha’ape’era’a päuma Mahana mä’a teie, ’aita e ha’api’ira’a tä te mau tamari’i. Po’ipo’i roa ’o Teva i te arara’a. ’Ua fa’aoti ’oia ’e töna mau hoa nö Faa’a e tata’u nö te ha’ape’e i te ’uo. ’Ua ani ’oia i töna hoa rahi ia Marama nö te hämani i täna päuma. ’Ua fa’aineine-a’e-na räua i te mau tauiha’a, mai : te ’ofe marö, te mau taura, te pia täpiri, te ’api parau ’ana’ana, te pä’oti ’e te tipi. « - Teva, ’a ’äpapa mai i te mau tauiha’a ! E hi’o maita’i ’oe. - Nä reira … ’ua ineine ? - ’A hi’o maita’i ! » Nä mua roa, e täpüpü i te mau ’ofe nä te roara’a ’e te ’ä’anora’a. ’A ha’apa’o maita’i i te rima. E mea ’oi te ’ofe. I muri mai e tä’amu’amu i te mau taura. ’A fa’apa’ari maita’i i te tino o te päuma. I muri iho ’a fa’atano i te ’api parau ’ana’ana i te tino ma te tüfetu i te hiti ’ia po’i te ’ofe. ’A täpiri i te ’api i ni’a i te tino o te päuma. E vai iho tau hora te maoro hou a ha’ape’e atu ai. ’A tu’u i te tahi ’äero nö te fa’anehenehe. ’A fa’a’ï mai i teie ha’apotora’a o te tai’ora’a. ’O … teie e ha’api’i nei : näfea ’ia hämani i te … E rave ’oe i te … ’ei tino nö te … Nä te … e ha’apa’ari. ’Ia pe’e te … e ravehia te … Nä te … e höro’a mai i te tahi … ta’a’ë. ’A fëruri mai Te päuma, ’uo : Le cerf-volant ’Äpapa : Ranger, poser les uns sur les autre s Te roara’a : La longueur, la mesure Te ’ä’anora’a : La largeur Oi, fa’arapu, rapu : Mélanger, touiller ’Oi : Aiguiser Te raupua : Le pétale Tüfetu, fetu, fëfetu, ti’afetu : Plier Te pahï reva teitei : Le vaisseau spatial, la fusée Te rätere nö te reva teitei : Le cosmonaute Te rätio hi’ohi’o : Le radar, l’appareil de détection HEURA’A TA’O

RkJQdWJsaXNoZXIy NzgwOTcw